Acts 15

Kristen tamo uŋgasari naŋgi Jerusalem qureq dia anjam gereiyqajqa deqa koroeb

1Bati bei Yesus aqa tamo uŋgasari Jerusalem qureq di soqneb qaji naŋgo ambleq na Juda tamo qudei naŋgi tigelosib Judia sawa uratosib walwelosib Antiok qureq gileb. Gilsib dia Kristen tamo uŋgasari naŋgi endegsib minjreb, “Niŋgi Moses aqa dal anjam dauryosib muluŋ unqab di Qotei a niŋgi oqas. Niŋgi muluŋ unqasai di Qotei a niŋgi oqasai.” 2Degsi minjrnabqa Pol wo Barnabas wo naŋgi qusibqa ŋiriŋkobaosib naŋgi ti anjam na qotoqneb. Onaqa Kristen tamo uŋgasari naŋgi di qusibqa naŋgi koroosib anjam endegsib kereteb, “Iga na Pol wo Barnabas wo Yesus aqa tamo qudei ti naŋgi qariŋnjrim Jerusalem qureq aisib dia Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgi ti Kristen gate ti koba na koroosib anjam di gereiyqab.”

3Naŋgi degsib anjam keretosib naŋgi qariŋnjrnab aieb. Naŋgi aioqnsibqa Fonisia sawa ti Samaria sawa ti dia Kristen tamo uŋgasari naŋgi itnjroqnsibqa endegsib minjroqneb, “Qotei na sawa bei bei qaji tamo uŋgasari naŋgi dego are bulyetnjreqnu.” Degsib minjreqnab naŋgi quoqnsib tulaŋ areboleboleinjroqnej.

4Ariya naŋgi aisib Jerusalem qureq di brantonabqa Yesus aqa tamo uŋgasari kalil naŋgi ti Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgi ti Kristen gate kokba ti naŋgi na minjreb, “Niŋgi kere bonub. Bonub degamqa niŋgi sawa bei beiq dia Qotei aqa anjam qa wauoqneb deqa iga saigib iga quqwom.” Onaqa Pol wo Barnabas wo Qotei na siŋgilatnjreqnaqa sawa bei beiq dia wau kalil yoqneb qaji deqa naŋgi sainjrnab queb. 5Naŋgi kalil qusibqa tamo qudei nami Farisi naŋgo ambleq di soqneb qaji naŋgi tigelosib mareb, “Sawa bei bei qaji tamo naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatqa osib muluŋ dego unsib Moses aqa dal anjam dauryoqnqab di kere. Naŋgi Yesus qa naŋgo areqalo laŋa siŋgilatqab di keresai.”

6Naŋgi degsib marnabqa Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgi ti Kristen gate kokba ti naŋgi anjam di qusibqa naŋgi anjam di gereiyqajqa koroosib anjam gargekoba mareleŋoqneb. Onaqa Pita a tigelosiqa naŋgi endegsi minjrej, “O ijo was kalil, e na anjam bei niŋgi merŋgit quiye. Niŋgi qalie, Qotei a nami nuŋgo ambleq dena e giltbosiqa merbej, ‘O Pita, e ni qariŋmitqa ni gilsimqa sawa bei bei qaji tamo naŋgi Tamo Koba Yesus aqa anjam bole minjroqnimqa naŋgi quoqnsibqa Yesus qa naŋgo areqalo siŋgilatoqnqab.’ Qotei na e degsi merbej. 8Qotei a tamo kalil naŋgo areqalo qalie. Deqa a na aqa Mondor Bole nami iga egej dego kere sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego enjreqnu. Aqa kumbra dena a na iga osorgeqnu, a na sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego oqajqa are qaleqnu. 9Qotei a gam bei na iga Juda tamo uŋgasari eleŋosim olo gam bei na sawa bei bei qaji tamo naŋgi eleŋqasai. Naŋgi ti iga ti koba na Yesus qa gago areqalo siŋgilatqom gam dena qujai Qotei na iga are bulyetgosim gago une kobotetgwas. 10Deqa niŋgi kiyaqa Kristen tamo uŋgasari naŋgi muluŋ unsib Moses aqa dal anjam dauryqajqa anjam di minjroieqnub? Nuŋgo kumbra dena niŋgi na naŋgi gulube koba enjreqnub. Gulube di nami gago moma naŋgi oqa keresai. Bini iga na dego gulube di oqa keresai. Niŋgi endegsib are qalonub kio, ‘Qotei a gago kumbra di unqasai.’ Degosib niŋgi yonub. 11Iga endegsi poigwo. Tamo Koba Yesus a iga qa are tulaŋ boleiyeqnu aqa kumbra dena Qotei na iga oqas. Dego kere kumbra dena qujai Qotei na sawa bei bei qaji tamo naŋgi dego oqas.”

12Pita a na naŋgi anjam degsi minjrnaqa naŋgi kalil aqa anjam di qusibqa naŋgi mequmesoqneb. Onaqa Barnabas wo Pol wo naŋgi kamba tigelosib Qotei na nami naŋgi aiyel siŋgilatnjreqnaqa naŋgi sawa bei bei qaji tamo naŋgo ambleq dia maŋwa gargekoba yoqneb deqa naŋgi sainjrnab queb.

13Sainjrsib koboonaqa Jems a kamba tigelosiqa naŋgi kalil endegsi minjrej, “O ijo was kalil, e na anjam bei niŋgi merŋgit quiye. 14Saimon a mergwo, ‘Qotei a nami sawa bei bei qaji tamo naŋgo ambleq dena aqa segi tamo uŋgasari naŋgi oqa marsiq giltnjrej.’ Saimon a iga degsi mergwo. 15Saimon aqa anjam de ti Qotei aqa medabu o tamo naŋgo anjam nami neŋgreŋyeb qaji de ti utru qujai. Agi Qotei aqa medabu o qaji tamo bei a nami anjam endegsi neŋgreŋyej, 16‘Tamo Koba Qotei a marqo, “Bunuqna e olo bosiy Devit aqa tal uloŋej qaji di olo tigeltqai. Tal aqa iŋgi iŋgi kalil ugeeleŋeb qaji di dego bunuj ateleŋqai. 17Amqa sawa bei bei qaji tamo naŋgi e itbqa maroqnsib ijoq boqnqab. E na naŋgi giltnjritqa naŋgi ijo segi tamo uŋgasari sqab.” 18Tamo Koba Qotei aqa anjam di a nami babtej agi bini olo babtosiq mareqnu.’ Qotei aqa medabu o qaji tamo bei a nami anjam degsi neŋgreŋyej.

19“Deqa ijo areqalo endegsi merŋgwai. Sawa bei bei qaji tamo naŋgi are bulyoqnsibqa Qotei aqaq boqnibqa iga naŋgi gulube bei enjrqasai. 20Iga anjam qujai endegsim neŋgreŋyosim naŋgoq qariŋyqom, ‘O was qu, niŋgi na qotei gisaŋ atrainjro qaji iŋgi bei uyaib. Niŋgi sambala kumbra yaib. Wagme sil na kakoro tontnjrnab moreŋeb qaji di niŋgi uyaib. Wagme leŋ ti dego uyaib.’ Iga anjam qujai di neŋgreŋyosim sawa bei bei qaji tamo naŋgoq qariŋyqom. 21Iga qalie, tulaŋ nami qure qure kalilq dia Juda naŋgi na Moses aqa dal anjam palontoqneb agi bini palonteqnub. Agi naŋgi yori bati gaigai naŋgo Qotei talq dia Moses aqa dal anjam degsib sisiyeqnub.”

Naŋgi anjam bei neŋgreŋyosib sawa bei bei qaji tamo naŋgi qa qariŋyeb

22Jems a na naŋgi kalil anjam degsi minjrnaqa Yesus aqa aŋgro 12-pela naŋgi ti Kristen gate kokba ti Yesus aqa tamo uŋgasari kalil naŋgi ti anjam di qusib kereonaq koba na gereiyeb. Gereiyosib naŋgo ambleq dena tamo aiyel giltnjreb. Tamo aiyel di qariŋnjrib Pol wo Barnabas wo daurnjrsib Antiok qureq aisib anjam gereiyeb qaji di Yesus aqa tamo uŋgasari Antiok qureq di soqneb qaji naŋgi deqa sainjrqajqa giltnjreb. Tamo aiyel giltnjreb qaji naŋgo ñam Judas aqa ñam bei Barsabas wo Sailas wo. Naŋgi aiyel Kristen gate kokba soqneb. 23Yesus aqa tamo uŋgasari Jerusalem qureq di soqneb qaji naŋgi na anjam di neŋgreŋyosib naŋgi aiyel enjrnabqa Antiok qureq osi aieb. Naŋgi na anjam endegsib neŋgreŋyeb,

“O Yesus aqa tamo uŋgasari kalil Antiok qureq di unub qaji, kaiye. Iga na anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum. Iga nuŋgo Kristen was. Iga Yesus aqa aŋgro 12-pela iga ti Kristen gate kokba iga ti anjam endi neŋgreŋyosim niŋgi qa qariŋyonum. Sawa bei bei qaji tamo Antiok qure ti Siria sawa ti Silisia sawa ti dia unub qaji niŋgi qa anjam endi qariŋyonum.
24Iga nami anjam endegsi quem. Tamo qudei naŋgi gago ambleq na tigelosib nuŋgoq gilsib naŋgo segi areqalo na anjam bei merŋgsib dena nuŋgo areqalo niñaqyetŋgeb. Tamo naŋgi di iga na qariŋnjrosai. 25Deqa iga kalil koroosim areqalo qujaitosim tamo aiyel giltnjrsimqa agi niŋgi qa qariŋnjronum. Naŋgo ñam Judas wo Sailas wo. Naŋgi aiyel gago was boledamu aiyel Barnabas wo Pol wo naŋgi daurnjrsib nuŋgoq bonub. 26Naŋgi aiyel gago Tamo Koba Yesus Kristus aqa ñam siŋgila na ojsib waueqnub. Jeu tamo naŋgi na naŋgi aiyel ñumib moreŋqajqa mareqnab naŋgi ulaosaieqnub. 27Deqa iga na naŋgi aiyel qariŋnjronum nuŋgoq bonub. Naŋgi aiyel na gago anjam neŋgreŋyonum qaji endi niŋgi olo merŋgib quqwajqa deqa bonub. 28O was niŋgi quiye. Iga kalil Qotei aqa Mondor ombla na areqalo qujaitosim anjam endegsi qosonum. Iga niŋgi gulube koba eŋgwasai. Niŋgi gago anjam truquyala endi segi qusib dauryqab di kereqas. Gago anjam truquyala agiende. 29Niŋgi na qotei gisaŋ atrainjro qaji iŋgi bei uyaib. Wagme leŋ ti uyaib. Wagme sil na kakoro tontnjrnab moreŋeb qaji di uyaib. Sambala kumbra dego yaib. Niŋgi kumbra di segi dauryqab di niŋgi geregere sqab. Koboqo.” Yesus aqa tamo uŋgasari Jerusalem qureq di soqneb qaji naŋgi na anjam degsib neŋgreŋyeb.

30Neŋgreŋyosib tamo naŋgi di enjrsib qariŋnjrnab Antiok qureq aieb. Aisib dia Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi koroinjrsibqa anjam neŋgreŋyeb qaji di enjreb. 31Onaqa naŋgi kalil anjam di sisiyosib anjam dena naŋgo are siŋgilatetnjrnaqa naŋgi tulaŋ areboleboleinjrej. 32Judas wo Sailas wo naŋgi Qotei aqa medabu o qaji tamo. Deqa naŋgi aiyel anjam olekoba Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi minjrnab qunabqa anjam dena naŋgo are siŋgilatetnjrej. 33Naŋgi aiyel bati qudei Antiok qureq di sonabqa bunuqna Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi na minjreb, “O gago was niŋgi aiyel olo aiiye.” Degsib minjrsib qariŋnjrnabqa naŋgi Yesus aqa aŋgro 12-pela Jerusalem di soqneb qaji naŋgoq olo aieb. 34Ariya Sailas a areqalo bei osiq Antiok qureq di sqajqa marsiq soqnej. Judas a segi aiej. 35Onaqa Pol wo Barnabas wo naŋgi Antiok qureq di sosibqa Yesus aqa tamo qudei ti koba na wauoqnsibqa Tamo Koba Qotei aqa anjam plaltoqnsib tamo uŋgasari naŋgi minjroqneb.

Pol wo Barnabas wo naŋgi aiyel ŋiriŋkobaosib poeb

36Onaqa bati bei Pol na Barnabas minjej, “Aqo aiyel nami qure qureq walweloqnsimqa Tamo Koba Qotei aqa anjam plaltosim minjroqnem. Deqa iga qure kalil deq olo gilsimqa Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi olo unjrqom. Naŋgi kiersi unub kio di unjrqom.” 37Onaqa Barnabas na Pol minjej, “Di kere. Iga Jon olo osim iga koba na gilqom.” Jon aqa ñam bei Mak. 38Onaqa Pol na Barnabas minjej, “Mak a nami iga koba na wauqa gilnamqa Pamfilia sawaq dia a na iga uratgosiq olo Jerusalem aiej. Deqa iga a olo osi gilqasai.” 39Pol na Barnabas anjam degsi minjnaqa naŋgi aiyel ŋiriŋkobaosib poeb. Deqa Barnabas a Mak osiqa qobuŋ na Saiprus nuiq gileb. 40Ariya Pol a Sailas osiqa ombla na wauqa gileb. Tamo Koba Qotei na naŋgi aiyel aqaryainjrim siŋgila na wauqajqa deqa Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi na naŋgi aiyel qa Qotei pailyosib naŋgi aiyel qariŋnjrnab gileb. 41Naŋgi aiyel gilsib Siria sawa ti Silisia sawa ti ambleq na walweloqnsibqa qure qure kalilq dia brantoqnsibqa Yesus aqa tamo uŋgasari naŋgi itnjroqnsib naŋgi Qotei aqa anjam minjroqnsib siŋgilatnjroqneb.

Copyright information for BOJ